Zanimljivo je da je štitnjača organ koji je najviše pogođen autoimunim bolestima, od kojih je vrlo poznata bolest štitnjače Hasimoto tireoiditis.
To je autoimuni poremećaj kod kojeg dolazi do upale tiroidne žlijezde, a kako bolest napreduje, dolazi do oštećenja stanica tiroidne žlijezde. To utječe na smanjenu sposobnost stvaranja hormona štitnjače (T3 i T4) i rezultira stanjem poznatim pod nazivom hipotireoza.
Koji su simptomi i kako se razvija?
Uobičajeni simptomi Hashimoto tireoiditisa su:
Povećanje tjelesne mase
Umor
Konstipacija
Suha koža
Osjetljivost na hladnoću
Bolovi u mišićima i zglobovima
Smatra se da je patogeneza Hashimota kombinacija utjecaja genetskih i okolišnih faktora te faktora životnog stila koji provociraju imunosnu disfunkciju i potiču autoimunu destrukciju štitne žlijezde.
Prehrana i stil života igraju važnu ulogu kako u razvoju, tako i u kontroli Hashimoto tireoiditisa. Osim toga, mentalno stanje i kronični stres danas se sve više uzimaju u obzir kao faktori koji utječu na funkcioniranje cijelog organizma, a jedan od takvih utjecaja je i utjecaj na imunosni sustav.
Još jedan faktor značajan u razvoju Hashimoto tireoiditisa je kronična upala, koja je usko povezana s prehranom, ali i inzulinskom rezistencijom. Ono što se može poduzeti za njezinu prevenciju ili smanjenje jesu određene prehrambene promjene i promjene u načinu života koje će dovesti do olakšavanja simptoma i veće kvalitete života.
Povezanost upale i neravnoteže ravnoteže crijevne mikroflore s Hashimoto tireoiditisom
Prehrana i sastav mikrobiote su jedni od glavnih faktora koji utječu na upalne procese u crijevima te na funkciju crijeva. Slobodni radikali nastaju u organizmu kao rezultat uobičajenih staničnih procesa i uzrokuju oksidativni stres. Njihovu količinu u organizmu dodatno povećava pušenje, konzumacija alkohola, ionizirajuće zračenje i visoka koncentracija teških metala. Također nastaju i nakon konzumacije prerađene hrane te kod patoloških stanja kao što je pretilost.
Oksidativni stres potiče proizvodnju upalnih citokina koji pojačavaju uništavanje stanica, a štitna žlijezda je organ koji je posebno izložen i zahvaćen tim reakcijama.
Hrana koja je bogata antioksidansima iz biljnih namirnica djeluje protuupalno i pomaže u kontroli oksidativnog stresa, točnije pridonosi oksidativnoj ravnoteži u organizmu. Takva hrana biljnog podrijetla siromašna ugljikohidratima, zajedno sa zdravim mastima smatra se poželjnom za održavanje ili postizanje adekvatne tjelesne mase.
Crijeva sadrže najveći broj imunosnih stanica, a te imunosne stanice su blisko povezane s crijevnom mikroflorom. Ona ovisi o prehrambenim navikama i njen sastav prilagođava se ovisno o vrti hrane koja je zastupljena u prehrani. Kod osoba sa Hashimotom zapažena je disbioza (narušena ravnoteža) crijevne mikroflore koja potiče autoimune procese. Isto tako i promjene u razinama hormona štitnjače mogu povratno utjecati na sastav mikroflore zbog čega osobe s Hashimotom dodatno imaju veći rizik za disbiozu.
Uočena je i povećana crijevna propusnost kod pacijenata s Hashimotom, što također utječe na upalne procese. Dakle, nužno je poboljšati sastav crijevne mikroflore kako bi se smanjili upalni procesi.
Što je u prehrani važno osigurati kako bi se to postiglo?
Veće količine neškrobnog povrća i umjerene količine voća
Zdrave masti, kao što su omega-3 masne kiseline koje djeluju protuupalno, s time da prednost imaju prehrambeni izvori u odnosu na suplemente
Minimalno prerađena hrana
Namirnice bogate polifenolima: voće, povrće, začinsko bilje, kakao, vino
Namirnice bogate probioticima (dobre bakterije): jogurt, kefir, kombucha napici, kiseli kupus
Namirnica bogate prebioticima (hrana crijevnim bakterijama): luk, češnjak, poriluk, šparoge, lanene sjemenke
Unos od minimalno 25 g prehrambenih vlakana dnevno
Nutritivne strategije u liječenju Hashimota
Ovo autoimuno stanje je kronično, no simptomi i njihova jačina mogu se držati pod kontrolom. Često dolazi do promjena u kvaliteti života i funkciji štitnjače kao rezultat promjena u prehrani koja je, uz terapiju, ključna u kontroli Hashimota.
Dijetoterapija za Hashimoto fokusira se na prehranu kojom se utječe na smanjenje inzulinske rezistencije, na prevenciju nutritivnih deficita te na modulaciju imunosnog sustava.
Kod Hashimota je poznato izbjegavanje goitrogena, tvari koje se nalaze u povrću iz porodice kupusnjača (cvjetača, brokula, prokulice, kupus, kelj) i u soji, a goitrogeni ometaju stvaranje hormona štitnjače. No, ovo povrće ne treba izbjegavati, već ga je potrebno dobro prokuhati jer se goitrogeni kuhanjem eliminiraju iz hrane.
Kako smanjiti rizik od razvoja Hashimota?
Faktori na koje se može utjecati i koji mogu pomoći u smanjenju simptoma:
Uravnotežena prehrana s puno neškrobnog povrća i zdravih masti
Izbjegavanje prerađene hrane bogate ugljikohidratima ugljikohidrata i trans mastima (pržena i brza hrana, slatkiši, tijesta, pekarski proizvodi)
Ukoliko je prisutna pretilost, uključivanje promjena životnog stila koji će pomoći u postizanju zdrave tjelesne mase (vježbanje, svakodnevna tjelesna aktivnost)
Praćenje razine tiroidnih hormona
Kako upravljati inzulinskom rezistencijom kod Hashimota?
Postizanje zdrave tjelesne mase jedan je od najučinkovitijih i osnovnih principa za dobru kontrolu inzulinske rezistencije. Osim smanjenja tjelesne mase, razine inzulina održavaju se pod kontrolom uz pomoć adekvatne prehrane i redovite tjelesne aktivnosti, te ukoliko je potrebno, uz primjenu lijekova. Ovim načinima utječe se na kontrolu IR, smanjuje se mogućnost komplikacija povezanih s Hashimotom te se utječe na povećanje kvalitete života.
Ostale ključne promjene u načinu života:
Dovoljne količine sna i odmora
Prakticiranje metode za smanjenje stresa ili bolje nošenje sa stresom
Boravak na otvorenome
Dovoljan unos tekućine
Ispravan pristup prehrani i stil života mogu Hashimoto dovesti pod kontrolu i poboljšati kvalitetu života. Naglasak na adekvatnu prehranu može usporiti tijek bolesti, smanjiti potrebu za lijekovima i prevenirati povratak simptoma.
Ono što će ukupno gledajući poboljšati kvalitetu života je kombinacija ispravne terapije s obzirom na vrstu i dozu, nutritivno bogata prehrana, uzimanje suplemenata (ako je potrebno), pružanje odmora organizmu onda kada je potrebno te rad na tome da se smanji stres i da se bolje nosi s izazovima.
Više informacija o prehrani kod Hashimoto tireoiditisa i IR, kao i praktične alate te dodatne materijale, potraži kroz MF članstvo.