top of page

Znanost iza Metabolic Friendly pristupa

Updated: 2 days ago

Metabolic Friendly klinika od svojih se početaka oslanja na najnovije i utemeljene znanstvene spoznaje. U tekstu koji slijedi prikazujemo znanstvenu podlogu usmjerenu prema liječenju inzulinske rezistencije pomoću Metabolic Friendly prehrane.


Stupci od kockica šećera, poredani od najviših prema sve nižim, iznad kojih je crvena srelica usmjerena prema dolje, koja simbolizira pad razine glukoze u krvi.
Metabolic Friendly prehranu karakterizira smanjen unos ugljikohidrata i mediteranski način prehrane koji u kombinaciji imaju dokazane benefite u liječenju i prevenciji metaboličkih oboljenja.


Problematika utjecaja prehrane i stila života na zdravlje


Iako postoji više faktora koji doprinose razvoju inzulinske rezistencije, smatra se da pretilost ima vrlo snažnu poveznicu s razvojem inzulinske rezistencije, čak i kod djece.


Od faktora životnog stila, redovita tjelesna aktivnost igra značajnu ulogu u smanjenju vjerojatnosti razvoja inzulinske rezistencije, čak i ako osoba ima abdominalnu pretilost.


No neadekvatna prehrana zasigurno je ključan faktor koji utječe na inzulinsku rezistenciju, kao i na najčešće kronične bolesti, među kojima je i ranije spomenuta pretilost, a otkrivena je i povezanost između točno određenih komponenti prehrane i razvoja inzulinske rezistencije (1).


Veći unos ukupnih ugljikohidrata i jednostavnih ugljikohidrata (šećera) direktno je povezan s HOMA indeksom, dok suprotno tome, unos vlakana doprinosi smanjenju inzulinske rezistencije.


Također, veća konzumacija ukupnih masti, posebno nezasićenih masti (maslinovo ulje, orašasti plodovi, sjemenke), pokazuje nižu razinu inzulinske rezistencije.


Zanimljivo je da se ni jedan od makronutrijenata (ugljikohidrati, proteini, masti) ne povezuje s inzulinskom rezistencijom ukoliko je prisutna visoka razina tjelesne aktivnosti.

 


Načini prehrane povoljni za inzulinsku rezistenciju


Kroz znanstvena istraživanja pokazalo se da postoji nekoliko odrednica odnosno obrazaca prehrane koji djeluju povoljno u liječenju inzulinske rezistencije.


Najznačajnije su prehrana sa smanjenim sadržajem prerađenih ugljikohidrata (2,3) te mediteranski način prehrane (4,5).

 


Prehrana sa smanjenim sadržajem ugljikohidrata


Rezultati meta-analize iz 2023. godine, koja je obuhvaćala 24 studije praćenja prehrane s niskim udjelom ugljikohidrata na rizične faktore metaboličkog sindroma, pokazali su značajan utjecaj takvog načina prehrane na različite parametre kao što su:


  • Indeks tjelesne mase

  • Razina HDL-a

  • Razina triglicerida

  • Krvni tlak

  • Razina glukoze i inzulina

  • HbA1c

  • HOMA indeks

 

Kroz analizirane studije najizraženiji je učinak kratkotrajne niskougljikohidratne prehrane, no glavni zaključak meta-analize pokazuje učinkovitost prehrane s niskim sadržajem ugljikohidrata i njezin potencijal u poboljšanju stanja kod metaboličkog sindroma te pojedinih, ranije navedenih, faktora metaboličkog sindroma.


Dodatno, jednim od randomiziranih kontrolnih studija, koja je pratila utjecaj prehrane s različitim udjelom ugljikohidrata i masti na kardiovaskularni rizik, zaključeno je da prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata, bogata zasićenim mastima, poboljšava dislipidemiju kod inzulinske rezistencije bez štetnih utjecaja na razinu LDL kolesterola i upalu.


Ovo istraživanje predlaže da smanjenje unosa ugljikohidrata može imati benefite u prevenciji kardiovaskularnog rizika te rizika od dijabetesa, kod osoba s prisutnom pretilošću i inzulinskom rezistencijom.

 


Mediteranska prehrana


Primijećeno je da kod pretilosti dolazi do neuravnotežene proizvodnje upalnih i protuupalnih adipocitokina koji mogu dovesti do razvoja inzulinske rezistencije i povezanih metaboličkih komplikacija kao što su dijabetes tipa 2, masna jetra, kronična bubrežna bolest, PCOS, endokrini tumori itd.


Mediteranska prehranu karakterizira visok unos ekstra djevičanskog maslinovog ulja, orašastih plodova, crvenog vina, povrća i drugih namirnica bogatih polifenolima. Takav način prehrane poboljšava stanje kod pretilih pojedinaca s inzulinskom rezistencijom, u usporedbi s ostalim nutritivnim intervencijama (4).


Istraživanjima je zaključeno da se pozitivan utjecaj ovakvog načina prehrane na redukciju razine inzulina te na smanjenje inzulinske rezistencije javlja brzo i održiv je tijekom vremena.


Takvi pozitivni pomaci ne tumače se samo nižim energetskim unosom koji potiče mršavljenje i smanjenje inzulinske rezistencije, već i funkcionalnom hranom koja je prirodno prisutna u mediteranskoj prehrani.


Kako je mediteranska prehrana dominantno bazirana na namirnicama biljnog podrijetla, uključuje puno povrća, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki, svježeg voća, maslinovog ulja, minimalan ili umjeren unos mliječnih proizvoda, ribe, mesa peradi, jaja i crvenog vina te nizak unos crvenog mesa, šećera i prerađene hrane.


Mediteransku prehranu dodatno karakterizira unos namirnica niskog glikemijskog indeksa kao glavnih izvora ugljikohidrata dok se unos šećera i zaslađenih napitaka izbjegava i čini manje od 10% dnevnog energetskog unosa.


Važno je spomenuti kvalitetu masti na mediteranskoj prehrani. Glavna vrsta masnih kiselina koja se konzumira jesu mononezasićene masne kiseline (MUFA; iz maslinovog ulja, avokada, sjemenki) te polinezasićene omega-3 masne kiseline (PUFA; iz ribe, morskih plodova, sjemenki, oraha). Iako unos MUFA količinski prevladava nad omega-3 masnim kiselinama, smatra se kako su upravo omega-3 masne kiseline iz ribe jedan od glavnih faktora zaslužan za brojne pozitivne učinke ovakvog načina prehrane.


Pozitivni učinci omega-3 masnih kiselina tumače se kroz višestruke mehanizme. One su poznate po svom protuupalnom učinku, zbog čega povećavaju sekreciju adiponektina, povezanog s učinkom povećanja osjetljivosti stanica na inzulin (5).


Ono što je značajno kod ovakvog načina prehrane jesu fenolne komponente iz biljnih namirnica koje također moduliraju djelovanje inzulina i funkcioniranje metabolizma u inzulin rezistentnim tkivima, s potencijalnim preventivnim i terapijskim učinkom na inzulinsku rezistenciju i povezane bolesti.



Metabolic Friendly prehrana kao alat za tretiranje metaboličkih poremećaja


S obzirom na ranije navedene pozitivne učinke ova dva načina prehrane, razvila se i ideja Metabolic Friendly prehrane, koja je mediteranska varijanta prehrane sa smanjenim sadržajem ugljikohidrata.


Takva kombinacija prehrambenih obrazaca također se pokazala učinkovitom kod inzulinske rezistencije i popratnih metaboličkih stanja (pretilost, predijabetes, dijabetes, PCOS) iako postoji tek nekoliko studija s takvom kombinacijom prehrane (6,7).


Ovakvim načinom prehrane dolazi do smanjenja razine glukoze i inzulina, za što je najviše zaslužno smanjenje unosa ugljikohidrata. Uz smanjenje razine inzulina, dolazi do podizanja razine glukagona, hormona koji potiče razgradnju glikogena u jetri i mišićima te razgradnju masti iz masnog tkiva.


Dodatni pozitivni učinci ovakve kombinirane prehrane su poboljšanje profila lipida u krvi, brzo mršavljenje i gubitak masne mase, uz očuvanje nemasne, mišićne mase. To se smatra dodatnim korisnim učinkom zbog adekvatnog, a i dalje umjerenog unosa proteina.


Ukupni benefiti ovakvog načina prehrane odraz su bogatog nutritivnog sastava, smanjenog unosa prerađenih ugljikohidrata, unosa zdravih masti te protuupalnih i antioksidativnih svojstava mediteranskih namirnica poput ribe, povrća, orašastih plodova, ekstra djevičanskog masli



Prouči pojedinosti Metabolic Friendly prehrane i kreni s pridržavanjem!


Ako se prepoznaješ u nekom od navedenih metaboličkih izazova ili je kod tebe ustanovljeno da oni postoje, a na osnovu znanstvene literature ti Metabolic Friendly prehrana ima smisla, pozivamo te da proučiš sve o Metabolic Friendly prehrani na našoj edukativnoj platformi, u sklopu MF članstva.



Literatura:




Comments


bottom of page