top of page

Hipoglikemija kod inzulinske rezistencije

Jedna od pojava, odnosno stanje koje se javlja kod osoba s inzulinskom rezistencijom jest pad razine glukoze u krvi koje je praćeno raznim simptomima. U prevenciji ove pojave prehrana, točnije sastav obroka, igra ključnu ulogu kako nakon obroka ne bi došlo do pada razine glukoze.


Stupci od kockica šećera, poredani od najviših prema sve nižim, iznad kojih je crvena srelica usmjerena prema dolje, koja simbolizira pad razine glukoze u krvi.
Jedna od mogućih pojava kod inzulinske rezistencije je pad razine glukoze u krvi što se očituje kroz simptome kao što su slabost, vrtoglavica, drhtanje ruku, znojenje...

Kako se manifestira hipoglikemija kod inzulinske rezistencije?


Reaktivna hipoglikemija je stanje niske razine glukoze u krvi koje se javlja 2-5 sati nakon konzumacije obroka, a razlog je prevelika razina inzulina u krvi koja posljedično uzrokuje prevelik pad razine glukoze.


Ova vrsta hipoglikemije nema veze s dijabetičkom hipoglikemijom, koja se manifestira prekomjernim spuštanjem razine glukoze u krvi kao rezultat primjene inzulina ili antidijabetičkih lijekova.


Simptomi po kojima se može prepoznati nedijabetička hipoglikemija su:

  • Glad

  • Zbunjenost

  • Drhtanje ruku

  • Anksioznost i promjene raspoloženja

  • Umor

  • Slabost

  • Znojenje

  • Glavobolja

  • Vrtoglavica

 


Vrste hipoglikemije


  1. Rana postprandijalna reaktivna hipoglikemija

Javlja se u prvih 1-2 sata nakon OGTT-a* (u laboratorijskim uvjetima), odnosno obroka. Može se javiti kao rezultat ubrzanog pražnjenja želuca ili pojačanog lučenja inkretina.


Inkretini su skupina hormona koji pojačavaju lučenje inzulina te usporavaju apsorpciju hranjivih tvari u krvotok smanjujući pražnjenje želuca.


  1. Idiopatska postprandijalna reaktivna hipoglikemija

Javlja se nakon 3 sata od OGTT-a, odnosno obroka, većinom kod teenagera i pojedinaca koji nisu pretili. Uzrok i patofiziologija ove vrste hipoglikemije nisu još u potpunosti jasni, no smatra se da se iz ovog tipa hipoglikemije s vremenom ne razvija dijabetes.

 

3.     Kasna postprandijalne reaktivna hipoglikemija

Javlja se nakon 3-5 sati nakon OGTT-a, odnosno obroka i može biti uzrokovana inzulinskom rezistencijom, kao rezultat odgođenog izlučivanja inzulina.


To znači da se inzulin izlučuje sa zakašnjenjem, zbog čega dolazi do povećanja razine glukoze u vremenu od 60-90 minuta OGTT-a (nakon obroka) u odnosu na 90-120 minuta, kada nastupa hipoglikemija zbog zakašnjelog i naglog djelovanja inzulina.


Ova vrsta hipoglikemije, upravo zbog navedenog razloga, može biti prediktor dijabetesa tipa 2.

 

*OGTT (oral glucose tolerance test) predstavlja standardnu metodu, sa standardnim uvjetima kojima je cilj oponašati uvjete nakon obroka. Iako se ovdje navodi vrijeme nakon OGTT-a, taj podatak se može odnositi i na vrijeme nakon obroka bogatog ugljikohidratima.

 


Kako se prevenira odnosno liječi hipoglikemija?


Većina osoba koje osjećaju ove simptome ne trebaju farmakološku terapiju, već je preventivna terapija promjena prehrane.


Ukoliko se u trenucima pojave hipoglikemije simptomi teško podnose ili ih je potrebno brzo riješiti, od pomoći može biti uzimanje male količine (15 g) ugljikohidrata (npr. voće, voćni sok, sušeno voće) kako bi se podigla razina glukoze u krvi.


No valja biti oprezan i umjeren te izbjeći prenaglo i preveliko podizanje razine glukoze, ali i inzulina, nakon kojih će ponovno uslijediti pad njihovih razina.


Pravo rješenje često leži u postizanju ravnoteže između trenutnog rješavanja simptoma hipoglikemije i sprječavanja naglih oscilacija šećera u krvi koje uzrokuju visoke razine inzulina.


Nakon brzog ublažavanja simptoma, važno je što prije konzumirati obrok koji sadrži vlakna, proteine i zdrave masti. Na taj način će se osigurati postepeno otpuštanje glukoze u krvi, čime će se spriječiti nagle promjene u razinama šećera i inzulina.

 


Što ako se hipoglikemija pokuša ublažiti konkretnim obrokom umjesto brzim ugljikohidratima?


Konkretan obrok bogat mastima, proteinima i vlaknima sporije će se probavljati i uzrokovati sporiji porast razine glukoze u krvi.


Kada su prisutni simptomi hipoglikemije poput drhtanja, slabosti, vrtoglavice ili znojenja, bit će cilj što brže podići razinu glukoze u krvi.


U slučaju konzumacije konkretnog obroka, povećanje razine glukoze u krvi može biti presporo, zbog čega simptomi hipoglikemije mogu potrajati, a možda se i pogoršati prije nego dođe do porasta glukoze u krvi putem konkretnog obroka.


Dakle, u hitnim situacijama konkretan obrok nije dobro rješenje, stoga će u takvim slučajevima biti potrebno brzo podići razinu glukoze u krvi kroz male količine brzih ugljikohidrata (15 g) kao što su:

  • 2 žlice grožđica

  • 150-200 mL voćnog soka

  • 1 žlica meda

  • 1 žlica džema

  • 3 suhe datulje

  • ½ zrele banane

 

Nakon konzumacije brzih ugljikohidrata, potrebno je stabilizirati razinu glukoze na dulje vrijeme kako ona ne bi ponovno pala te spriječiti daljnje oscilacije u razini inzulina.

To će se postići konzumacijom obroka bogatog vlaknima, zdravim mastima i proteinima.

 


Dugoročno rješenje za prevenciju epizoda hipoglikemije


Dugoročni cilj kojem treba težiti za rješavanje ovih simptoma jest smanjenje inzulinske rezistencije, nakon čega se može očekivati izostajanje epizoda hipoglikemije.


Kako bi se iz dana u dan taj cilj postizao, glavni alat je promjena prehrane, točnije osiguravanje obroka koji neće dovesti do prevelikog skoka u razini glukoze i inzulina. Time neće doći niti do naglog pada u razini glukoze.


Prehrana koja može omogućiti da obroci budu uravnoteženi i da se preveniraju spomenute pojave jest Metabolic Friendly prehrana.


Dakle, osim što nakon MF obroka neće doći do skoka u razinama glukoze i inzulina te posljedične hipoglikemije (jer nema ugljikohidrata koji provociraju lučenje inzulina), takvim načinom prehrane djeluje se terapijski na inzulinsku rezistenciju, točnije na njeno smanjenje.


Koja je uloga takvog načina prehrane u regulaciji razine inzulina pročitaj ovdje.

 

 

Reaktivna hipoglikemija kao poziv na poduzimanje promjena!


Hipoglikemija koja se javlja 4-5 sati nakon obroka u odsutnosti dijabetesa vrlo je vjerojatno povezana s inzulinskom rezistencijom i može biti prediktor dijabetesa u budućnosti.


Osobama s takvom vrstom hipoglikemijskih epizoda te s povećanom tjelesnom masom i povijesti dijabetesa u obitelji posebno se preporučuje promjena prehrambenih navika i životnog stila kako bi se prevenirao razvoj dijabetesa.


Ako te zanima kako uskladiti prehranu i organizirati obroke tako da ne izazivaju hipoglikemije te kako bi se prehranom dugoročno utjecalo na smanjenje inzulinske rezistencije, prouči materijale s MF platforme ili se konzultiraj s nutricionistima u sklopu MF članstva.



コメント


bottom of page